Vojislavu Šešelju izrečena kazna od 10 godina zatvora

0
27

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Haagu danas je izreklo drugostepenu presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na 10 godina zatvora za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, koje je već odslužio.

Šešelj je proglašen krivim po tačkama 1, 10 i 11.

On je proglašen krivim za podsticanje progona, prisilno raseljavanje, deportacije i druga nehumana djela, kao i za činjenje progona i kršenje prava na sigurnost kao zločina protiv čovječnosti.

Šešelj je, prema riječima sudije Merona, već odslužio izrečenu kaznu zatvora s obzirom na vrijeme provedeno u pritvoru.

Šešelj je bio optužen za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubistva, kršenja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Žalbenim vijećem danas je predsjedavao sudija Theodor Meron.

Na izricanju presude je istaknuto da je Vojislav Šešelj odgovorio na žalbu optužbe i iznio namjeru da ne prisustvuje raspravi.

Odbijeni Šešeljevi prigovori Žalbenom vijeću

“Vijeće ga je upozorilo da će biti nužno imenovati zastupnika te mu dalo priliku da odluku preispita. Žalbeno vijeće je 13. decembra 2017. godine saslušalo usmene argumente, a Vojislav Šešelj nije bio prisutan, već njegov zastupnik. Šešelj nije podnio usmeni odgovor na pismene argumente optužbe”, naveo je Meron.

Sudija je kazao da je Šešelj naveo kako smatra da se Žalbeni postupak ne pridržava smjernica u žalbenom postupku te zatražio da se podnesak treba odbaciti, ali su ti prigovori Vojislava Šešelja odbijeni.

Šešelj je iznio i nekoliko prigovora na njegovo pravo na pravično suđenje te njegovo pravo da mu se sudi bez nepotebnog odgađanja.

“Argument o pravu na pravično suđenje je ponavljanje onoga što je ranije izneseno i već odbijeno”, kazao je Meron.

“Bez jasnih dokaza da su Šešeljevi govori utjecali na počinitelje zločina”

Sudija Meron je kazao da se optuženog Šešelja tereti da je direktno poticao počinjenje zločina u odnosu na njegove govore, ali da postoji dug vremenski period između njegovih govora i počinjenih zločina, što predstavlja nedostatak jasnih dokaza da su njegovi govori imali utjecaj na ponašanje počinilaca zločina.

Podsjetimo, prvostepenom presudom iz 2016. godine Šešelj je oslobođen po svih devet tačaka optužnice Haškog tribunala za ratne zločine.

Sudije Antonetti i Niang, uz suprotno mišljenje sutkinje Latanzzi, su prije dvije godine zaključili da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice. Sutkinja Latanzzi se s kolegama složila da Šešelj nije kriv samo po jednoj tački optužnice.

Tužilaštvo se žalilo i zahtijevalo zatvorsku kaznu u trajanju od 28 godina ili ponavljanje suđenja.

U martu 2016. godine sudija Jean-Claude Antonetti je izrekao oslobađajuću presudu uz obrazloženje da je Tužilaštvo “traljavo i neuvjerljivo” odradilo svoj posao, da nije prikupilo dokaze i da su imali mnoge omaške i izmišljanja.

On je ocijenio da su Šešeljevi zapaljivi govori bili namijenjeni podizanju morala vojnika, ali da riječi ne ubijaju.

Vojislav Šešelj se dobrovoljno predao Haškom tribunalu u februaru 2003. godine, a pušten je poslije 11,5 godina provedenih u pritvoru, u novembru 2014. godine.

Uoči današnje presude izjavio je da će prespavati suđenje jer, kako je rekao, u to vrijeme odmara te da ga sud u Hagu ne interesuje ni u slučaju ponovljenog suđenja.

Šešelj smatra da ne može biti isporučen bez sudskog postupka pred sudom u Republici Srbiji te je naglasio da su njegova osnovna ljudska prava po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prekršena.

“Nisu mi sudili u razumnom roku i nemaju više šta da traže sa mnom. Ja sam im oduzeo pravo da o meni raspravljaju”, poručio je Šešelj uoči presude.