Ukrajinci preuzimaju Perutninu Ptuj: Da li će pilići koji se hrane GMO hranom preplaviti tržište

0
130

Ukrajinska kompanija MHP blizu je preuzimanja kontrole nad najvećim proizvođačem pilećeg mesa na području Jugoistočne Evrope Perutnine Ptuj. Ipak, priča ne bi bila ništa više od pozitivne poslovne da se za Ukrajince ne vezuju brojne spekulacije o proizvodnji pilećeg mesa i uzgajanju pilića koji se hrane genetski modificiranom (GMO) hranom.

U Srbiji i Sloveniji se, nakon što su Ukrajinci otvoreno progovorili o velikoj akviziciji na području Zapadnog Balkana, pojavile informacije da problem genetički modificirane hrane u Ukrajini nije regulisan na najbolji način što dovodi do upotrebe stočne grane koja se sastoji od zrna GM soje i kukuruze.

U tom slučaju, proizvođači mesa u EU mogli bi biti suočeni sa neograničenim i bescarinskim uvozom pilećeg mesa, porijeklom iz Ukrajine, s obzirom na prazninu u sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine. Prema mišljenju stručnjaka, ukoliko se ništa ne uradi, tržište EU bi moglo biti preplavljeno pilećim mesom iz Ukrajine, što bi bilo pogubno za radnike u zemljama Evropske unije.

Za razliku od labilnih procedura na ukrajinskom tržištu, u Bosni i Hercegovini procedure su veoma striktne i u skladu sa evropskim standardima. Kao i zemljama EU, bh. radnici na pomenutom tržištu mogli bi biti suočeni sa pravom krizom, a posebno građani odnosno konzumenti pilećeg mesa u BiH.

Dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Nihad Fejzić za Klix.ba je kazao da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zajedno sa Uredom za veterinarstvo BIH učinilo velike napore u prethodnom periodu na usaglašavanju BiH veterinarskih propisa sa EU standardima.

“Dolazak EU inspekcija za hranu i veterinarstvo je potvrdio pomake u ovom sektrou, a sve to je rezultiralo sa pozitivnom ocjenom i stavljanjem BiH na listu zemalja iz koje je moguće izvoziti namirnicie životinjskog porijejla iz BiH na veomo zahtjevno, ali i profitno najkompetentnije evropsko tržište”, kazao je prof. Nihad Fejzić.

On ističe da je u proteklih nekoliko godina BiH dobila odobrenje za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, te je dobijena i saglasnost za izvoz mesa peradi, a u proceduri je odobrenje crvenog mesa.

“Pristup EU tržištu je ogroman podstrek za dlaji razvoj našeg stočarstva i ukupne poljoprovredne proizvodnje. U peradarskom sektoru, napravljeni su i najveći pomaci, i uzimajući u obzir i našu tradiciju u proizvodnji mesa peradi i jaja, pristup tržištima EU, će značiti i dalji snažan razvoj ove industrije”, istakao je naš sagovornik.

Prof. dr. Fejzić smatra da BIH i dalje mora štititi svoju proizvodnju i da ne smije dozvoliti da ona bude zasnovana na uvozima jeftine sirovine iz zemalja koje daju bogate i nerealno visoke podsticaje za primarne proizvođače.

“Opstanak i razvoj BiH peradarstva je uslovljen razvojem koperativnih odnosa, odnosno on će biti održiv samo ako je u finalni proizvod ugrađena naša radna snaga, energija, stočna hrana i veterinarska zaštita. Sve inicijative i aktivnosti koje će imati za cilj u akviziciji domaćih prerađivačkih kompanija stranim kapitalom koji će u proces proizvodnje donijeti i stranu sirovinu za preradu su nepotrebne i nepovoljne za BiH stočarski sektor. I najvažnije, kompletan kontrola proizvodnje od farme do stola je jedino i moguća ako BiH stručna veterinarska tijela imaju neposredan uvid u sve faze. Jedino na takav način će niti i mogće očuvati status zemlje koja ima pravo prostupa EU tržištu. Svaka improvizacija u ovom još uvijerk krhkom sistemu koji smo razvili može skupo koštati sve BiH peradare, a time i ekonomiju BIH”, jasan je prof. dr. Fejzić.

Ono što je interesantno, u slučaju plasiranja pilećeg mesa iz Ukrajine na teritoriju EU, kupci neće znati o porijeklu proizvoda s obzirom da označavanje porijekla nije obavezno.

MHP je vertikalno integrisana firma i vodeći ukrajinski proizvođač peradi sa prerađivačkim pogonima u EU (Holandija i Slovačka) i prodajnom i distributivnom centru na Bliskom istoku (UAE). MHP prodaje oko 60 posto svoje peradi na domaćem tržištu a 40 posto u preko 60 zemalja širom svijeta. (Klix.ba)