Evropski parlamentarci raspravljali o izvještaju za BiH: Kritike i pozivi da se počne raditi

0
36

Evropski parlament u utorak je raspravljao o izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2018., u kojemu se poziva na implementaciju presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i u slučaju Sejdić-Finci, koje se odnose na potrebu izmjene postojećeg izbornog zakonodavstva, te formiranja tijela vlasti na svim razinama bez odgađanja.

“Evropski parlament čvrsto ponavlja da je potrebna brza uspostava Doma naroda Federacije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao što su u zajedničkoj izjavi o izborima u BiH naglasili Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn“, stoji u izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini Cristiana Dana Prede (EPP).

EP “žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje neriješeno“, stoji u izvještaju, o čijem će usvajanju Evropski parlament glasati u srijedu.

U izvještaju je izraženo žaljenje zbog nastavljanja kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer BiH nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku “čime se omogućuje otvorena diskriminacija među građanima u BiH“, navodi se u izvještaju.

Cristian Dan Preda je na plenarnoj sjednici istaknuo da je od 2017. nastupilo usporavanje evropskog puta BiH, nakon uzlazne putanje od 2015. Rekao je da su “stare aveti, političke podjele i etničke podjele izašle na površinu“ te da su izbori održani prema postojećem izbornom zakonu, iako ga je dijelom osporio Ustavni sud.

Preda je poručio bosanskohercegovačkim političarima da “prestanu biti politikanti i potpirivati mržnju i podjele“ te da postanu odgovorni i bez odgode formiraju tijela vlasti na svim razinama, kako bi se “odlučno krenuti u ekonomske i političke reforme te europski put“.

Građani BiH “imaju pravo na politički sistem koji neće nikoga diskriminirati, pravo na dostojanstven život i neovisno pravosuđe. Imaju pravo živjeti u društvu koje neće biti preplavljeno korupcijom u svakom djelu životu. Imaju pravo na slobodne medije koji će ih bez političkih pritisaka informirati“, poručio je Preda, a navedeni su problemi apostrofirani i u izvještaju.

Preda, član EPP-a, je predbacio drugim grupacijama u Evropskom parlamentu, zbog neaktivnosti u uključivanju bosanskohercegovačkih političkih stranaka u svoje političke grupacije.

Naglasio je pozitivnu ulogu Hrvatske u evropskom putu BiH.

“Zahvaljujući djelovanju naših hrvatskih prijatelja 95 posto Hrvata BiH su evropski građani”, rekao je Preda, dodavši da ne postoji nacija i parlamentarci, koji su “bliži Bosni i Hercegovini od Hrvatske”.

Johannes Hahn, komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, je rekao kako je izvještaj “uravnoteženo“ te da “dobro odražava situaciju u zemlji, neriješena pitanja, ali i izazove“.

Hahn je poručio da novoizabrani vođe “preuzete obaveze trebaju predočiti u konkretna djela“ i napustiti “retoriku podjela“.

Istaknuo je da Evropska unija pomaže BiH, navevši da je udvostručena financijska pomoć Bosni i Hercegovini te da sada iznosi 80 miliona eura godišnje u razdoblju do 2020. za pomoć u provođenje energetske strategije, zaštite okoliša i ruralnog razvoja.

Međutim, “vođe su ti koji trebaju odgovoriti na želje i htijenja građana“, a evropske institucije u tome mogu samo pomoći, istaknuo je Hahn i dodao da gotovo svi političari u BiH “govore da su za evropsku perspektivu, a ono što nedostaje je djelovanje na terenu“, javlja Hina.

Rumunski političar George Ciamba, koji je govorio u ime Vijeća EU-a, kojim presjeda Rumunija rekao je da ga zabrinjava naglasak na “retorici koja razdvaja“ te da EU traži reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije, kriminala, radikalizacije i terorizma te suradnju svih razina vlasti.

Također je izrazio žaljenje što nije postignut sporazum oko promjene izbornog zakona te je poručio da će Komisija posebnu pozornost obratiti na provedbu presude Sejdić-Finci, jer je u kontekstu europskog puta potrebno ukinuti diskriminaciju.

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica (EPP/HDZ), koja je govorila u ime pučana, je istaknula kako je loše da četiri mjeseca nakon izbora nisu formirane sve razine vlasti.

“Uporno šaljemo poruke političkim vođama u BiH da se moraju dogovoriti, posebice oko izbornog zakona. Izborni zakon se mora promijeniti, i to je nešto što je osnova svih početaka reformi. Moraju se izbjeći manipulacije s izborima, koje se evidentno događaju“, rekla je Šuica, istaknuvši da Hrvati “nemaju jednaka prava kada su izbori u pitanju“.

Knut Fleckenstein, koji je govorio u ime socijaldemokrata, je istaknuo da Bruxelles treba pokrenuti inicijativu za “Dayton 2“.

“Imam dojam, kada dođem u BiH, da ljudi sve više čeznu da žive jedni s drugima u mirnoj zajednici“, rekao je Fleckenstein, dodavši da političari i odgovorni ljudi to ne ispunjavaju.

Bas Belder je govorio ispred ECR-a te je istaknuo utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini.

“Je li Turska pošten posrednik u cijeloj situaciji?“, postavio je Belder pitanje Vijeću EU-a.

“Vrlo je važno dati jedan jasan europski odgovor: veći utjecaj Turske može dovesti do povećanja vjerskih i etničkih napetosti“, rekao je Belder.

Izvještaj se također referira na utjecaje drugih država u BiH te piše da EP “prima na znanje sve veći utjecaj stranih sila u BiH i čvrsto vjeruje da je veći angažman EU-a u BiH najbolji način za osiguranje napretka prema postizanju europskih vrijednosti“.

Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE), je govorio u ime ALDE-a i ustanovio da “usprkos nekim pomacima“, temeljni problem BiH ostaju “unutarnji sukobi i podjele, uglavnom po etničkim linijama“.

“Može se tvrditi da je situacija, danas čak i gora, u pogledu unutrašnjih odnosa, funkcionalnosti države, nego što je bila prije pet godina“, rekao je.

Zbog navedenog je potreban “snažniji angažman Komisije“, ali i Vijeća te Europskog parlamenta, kako bi BiH krenula prema vlastitoj stabilnosti i Europskoj uniji, smatra Radoš.

Tonino Picula (SDP/S&D) je ocijenio da je “politička stvarnost da napretka uglavnom nema”.

“Štoviše, u zadnje vrijeme evidentno je nazadovanje“, rekao je Picula i dodao da su prošlu godinu obilježili “preduga predizborna kampanja i postizborni sukobi“.

“Poslijeizborni događaji potvrđuju opravdano pozivanje na poštivanje načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma“, rekao je Picula, što je prema njemu “neophodno da bi Bosna i Hercegovina dovršila tranziciju u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu zajamčene jednakosti i jednakopravnosti“.

Picula smatra da se upravo ti “ključni elementi“ ne nalaze u izvješću, a nalazili su se u izvješćima prethodnih godina, što je ocijenio “korakom unatrag“, zbog čega ne podržava izvješće.

Picula je na Odboru za vanjske poslove, za razliku od Joze Radoša i Željane Zovko (HDZ/EPP), glasao protiv izvješća te je za Hinu rekao kako na Odboru za vanjske poslove nije prihvaćen njegov amandman koji je navodio navedena načela (federalizam, supsidijarnost i jednakopravnost) te isticao važnost da se izbornim promjenama osigura “pravična politička zastupljenost onih koji biraju svoje predstavnike“.

“Smatrao sam da takav dokument ne može pomoći BiH da izađe iz krize u kojoj se nalazi, a i nije dobra poruka od strane Europske unije, koja je u temeljnim dokumentima, u rezolucijama ranijih godinama, upravo davala podršku takvim amandmanima”, rekao je Picula.

Marijana Petir (EPP) je rekla kako Hrvati nisu bili u mogućnosti izabrati svog člana Predsjedništva, što je “samo kontinuitet diskriminacije Hrvata, koja se događa na svim razinama života“.

Ivana Maletić (EPP/HDZ) je rekla kako je “stabilnost BiH ključna za stabilnost čitave EU“.

“Ne možemo govoriti o političkoj stabilnosti kada jedan konstitutivni narod ne može izabrati svog predstavnika i ravnopravno sudjelovati u procesima donošenja odluka u institucijama BiH“, poručila je Maletić.

Za zastoj BiH na putu prema članstvu u EU najveći dio krivnje snose tamošnji političari, naglasio je europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) u raspravi na plenarnoj sjednici o Izvješću o BiH za 2018.

“Stanje u Bosni i Hercegovini pratim od početka 90- tih kada sam ušao u politiku. Na žalost moram konstatirati da BiH političari nisu dorasli potrebama naroda u Bosni i Hercegovini”, kazao je zastupnik IDS-a.

Dodao je kako ga raduje to “što su vjerski velikodostojnici u BiH avangardniji od političara. To je jedan od paradoksa s područja zapadnog Balkana, no taj paradoks pruža malo nade”.

U govoru na plenarnoj sjednici Jakovčić je zastupnike i predstavnike Komisije ponovno upozorio na problem migranata u BiH, posebice u graničnom području s Hrvatskom.

“U Unsko-sanskom kantonu migranti su suočeni s nizom problema. Pozivam Europsku komisiju da pokaže dodatnu brigu i uloži napore kako bi pomogla tim nesretnim ljudima. Tim više što se radi o području uz granicu s Europskom unijom”, zaključio je Jakovčić. (FENA)